Da li je 2 g proteina po kilogramu dovoljno za rast mišića?
Za većinu aktivnih osoba, 1,6–2,2 g/kg dnevno je optimalni opseg. Doza od 2 g/kg pokriva potrebe gotovo svih — više od toga daje zanemarljive dodatne koristi.
Više nije uvek bolje — istraživanja imaju jasan odgovor koliko proteina je potrebno za maksimalan rast mišića. Saznaj optimalnu dozu, kako je rasporediti tokom dana i koje izvore birati.
Pitanje koliko proteina treba za rast mišića verovatno je najčešće u svetu fitnesa — i odgovor je, za razliku od mnogo toga u ovoj oblasti, relativno jasan. Nauka ima konzistentan odgovor. Problem je što industrija suplemenata ima interes da ga zamagli.
Najveća meta-analiza na ovu temu (Morton i saradnici, 2018., British Journal of Sports Medicine) analizirala je 49 studija sa ukupno 1.800 ispitanika. Zaključak: 1,62 g proteina po kilogramu telesne mase dnevno je doza iznad koje dodatni unos ne donosi merljivo povećanje mišićne mase.
Praktično pravilo koje iz toga proizlazi:
Za osobu od 80 kg to znači 128–176 g proteina dnevno. Nije astronomska cifra, ali zahteva svestan pristup ishrani.
Nije svaki protein jednako efikasan. Ključna aminokiselina za pokretanje mišićne protein sinteze (MPS) je leucin — i svaki obrok treba da sadrži minimalno 2–3 g leucina da bi "upalio" anabolički odgovor.
Namirnice bogate leucinom (sadržaj na 30 g proteina):
Studije jasno pokazuju da je raspored proteina kroz dan gotovo jednako važan kao ukupna dnevna doza. Telo ne može iskoristiti neograničenu količinu proteina u jednom obroku za sintezu mišića — višak ide na oksidaciju.
Optimalna strategija: 4 obroka sa po 0,4 g proteina/kg raspoređena svakih 3–4 sata.
Za osobu od 80 kg to znači ~32 g proteina po obroku. Jedan od ta četiri obroka idealno je postaviti unutar 1–2 sata posle treninga — u ovom prozoru mišićna protein sinteza je ubrzana i odgovor na protein je pojačan.
Tokom sna prolazimo kroz najduži period bez unosa hranljivih materija, a mišići se i dalje obnavljaju. Studije Res i saradnika (2012.) pokazale su da unos 30–40 g kazeina pre spavanja povećava sintezu mišićnih proteina tokom noći za ~22% u poređenju sa placebom.
Praktičan ekvivalent kazeina iz hrane: čaša mleka sa svježim sirom ili grčkim jogurtom pre spavanja — bez potrebe za suplementom ako ti unos iz hrane odgovara.
Biljni proteini imaju dva ograničenja: niži sadržaj leucina i lošija svarljivost (PDCAAS/DIAAS skorovi). Soja je izuzetak — kompletna aminokiselinska formula i dobar DIAAS skor čine je najbližim biljnim ekvivalentom animalnog proteina.
Za vegane i vegetarijance preporuke su:
Ako još uvek sklapaš koji suplement dodati uz ishranu, koristi naš alat za slaganje suplementa — ili poseti stranicu o kreatinu, koji je uz protein suplement sa najjačim dokazima za rast mišića.
Za većinu aktivnih osoba, 1,6–2,2 g/kg dnevno je optimalni opseg. Doza od 2 g/kg pokriva potrebe gotovo svih — više od toga daje zanemarljive dodatne koristi.
Da. Raspoređivanje proteina u 3–5 obroka tokom dana (0,4 g/kg po obroku) daje bolje rezultate od unosa iste količine u jednom ili dva obroka.
Biljni proteini imaju niži sadržaj leucina i slabiju svarljivost, ali kombinovanjem izvora (mahunarke + žitarice) i blagim povećanjem ukupne doze mogu se postići isti efekti.
Kod zdravih osoba, visok unos proteina (do 3 g/kg) nije pokazao štetne efekte na bubrege. Osobe sa postojećim bubrežnim oboljenjem treba da konsultuju lekara.